Održana godišnja radionica HNS-a o licenciranju i financijskoj održivosti klubova

Program radionice bio je posvećen ključnim temama vezanim uz sustav licenciranja i dugoročnu održivost klubova, s posebnim naglaskom na novosti u pravilnicima, usklađenost s Uefinim standardima te izazove s kojima se klubovi susreću u svakodnevnom radu. Sudionici su imali priliku dobiti detaljan uvid u Pravilnik o licenciranju i financijskoj održivosti klubova HNS-a – izdanje 2025., uključujući izmjene, dopune te praktične aspekte njegove primjene i provedbe. Posebna pažnja posvećena je i Uefinom Pravilniku o stadionskoj infrastrukturi te analizama hrvatskog klupskog nogometa u europskom kontekstu.

U sklopu radionice održane su i panel-diskusije posvećene kriterijima licenciranja, koje su obuhvatile sportske kriterije, kriterije društvene odgovornosti i zaštite okoliša, infrastrukturne kriterije, kriterije administracije i stručnog osoblja, pravne kriterije te financijske kriterije.

Glavni tajnik HNS-a, Josip Tomaško, istaknuo je važnost sustava licenciranja za cjelokupni razvoj nogometa u Hrvatskoj.

„Licenciranje klubova važan je mehanizam koji nije samo formalni postupak, već sustav koji postavlja jasne standarde u interesu hrvatskog nogometa. Važno je da su pravilnik i kriteriji usklađeni s Uefinim te da naši klubovi mogu odgovoriti zahtjevima modernog nogometa. Prvi put u povijesti krećemo s postupkom licenciranja u ženskom nogometu, što je velik iskorak, čime želimo osigurati jednake uvjete za sve dionike nogometnog sustava. HNS nastoji u ovome procesu biti partner klubovima, a današnja radionica prilika je za razmjenu iskustava i otvoreno razgovarati o izazovima s kojima se suočavaju klubovi“, rekao je Tomaško.

Voditeljica Odjela za licenciranje klubova Ivančica Sudac govorila je o važnosti klubova kao temelja nogometnog sustava te predstavila ključne brojke koje potvrđuju stabilnost i snagu hrvatskog nogometa.

„Nogomet počinje u nogometnim klubovima. Svi su započeli svoj razvoj u klubovima svih razina, a za to su potrebni znanje, kvalitetni treneri i odgovarajući nogometni tereni. Hrvatski nogometni savez danas broji 128.943 aktivne nogometašice i nogometaša te 1.492 aktivna nogometna kluba, uključujući muške, ženske i malonogometne klubove. Iako svjedočimo činjenici da se manje mladih ljudi bavi sportom, broj aktivnih nogometaša u Hrvatskoj veći je nego prije 15 godina, što je iznimno važno. Riječ je o igračima koji redovito sudjeluju u natjecanjima – tijekom jednog vikenda odigra se 778 utakmica, a u jednoj polusezoni čak 17.778 utakmica zabilježenih u sustavu Comet“, istaknula je Sudac.

Radionica je bila strukturirana kroz cjelodnevni program koji je obuhvatio financijske kriterije licenciranja, pravne kriterije te središnji postupak licenciranja za natjecateljsku sezonu 2026./27. Poseban dio programa bio je posvećen Uefinim uvidima i analizama europskog i klupskog nogometa te sustava licenciranja i financijske održivosti klubova, koje je predstavio Daniele Bernardi, UEFA Senior Club Licensing Manager.

„U Europi djeluje više od 700 profesionalnih klubova u prvim ligama te više od 800 u drugim ligama, dok u ženskom nogometu u najvišim razredima natjecanja igra više od 500 klubova. Od ukupno oko 160.000 klubova u Europi, njih 734 prošla su postupak licenciranja, a 237 klubova kvalificiralo se za Uefina klupska natjecanja, od čega 108 sudjeluje u novoj ligaškoj fazi uvedenoj prošle sezone“, istaknuo je Bernardi.

Govoreći o novom formatu natjecanja, Bernardi je naglasio njegov pozitivan učinak na zastupljenost nacionalnih saveza.

„Novi format omogućio je sudjelovanje većeg broja klubova, a time i veću uključenost nacionalnih saveza. U sezoni 2024./25. u ligaškoj fazi bilo je zastupljeno 40 nacionalnih saveza, dok ih je u sezoni 2025./26. njih 39, u odnosu na prosjek od 35,6 saveza u prijašnjem sustavu“, rekao je.

U sklopu programa radionice održan je razgovor s državnim tajnikom za sport Josipom Pavićem, tijekom kojeg su otvorena aktualna pitanja zakonskog i financijskog okvira za djelovanje sportskih, odnosno nogometnih klubova u Hrvatskoj.

Razgovor je bio usmjeren na nova zakonska rješenja koja se odnose na ulaganja i darovanja u sport u okviru Zakona o porezu na dobit. Posebno je istaknuto povećanje porezno priznatih rashoda za donacije i darovanja namijenjena sportu s dosadašnja dva posto na 10 posto prihoda ostvarenog u prethodnom ili tekućem poreznom razdoblju, što klubovima otvara značajne nove mogućnosti financiranja. Navedene izmjene odnose se isključivo na donacije i ulaganja, a ne na sponzorstva, pri čemu je kao jedan od ključnih uvjeta za ostvarivanje poreznih pogodnosti istaknuta potreba odobrenja nadležnog Ministarstva turizma i sporta Republike Hrvatske.

Sudionici su upoznati i s osnovnim informacijama o Zakonu o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dobit, koji je donesen 15. prosinca 2025., a stupio je na snagu 1. siječnja 2026. te se primjenjuje za poreznu godinu 2026., uz pojašnjenja o ciljevima zakonskih promjena, njihovim prednostima i praktičnim mogućnostima za nogometne klubove.

Poseban dio razgovora bio je posvećen ulaganjima u sportsku infrastrukturu, s naglaskom na posljednji Javni poziv za sufinanciranje izgradnje i rekonstrukcije sportskih građevina, kao i na druge oblike sufinanciranja sporta dostupne nogometnim klubovima, osobito onima koji se natječu u nižim stupnjevima natjecanja te ženskim nogometnim klubovima.

Također su razmotrena trenutačna zakonska rješenja vezana uz postupak preoblikovanja sportskih klubova iz udruga u sportska dionička društva, uz osvrt na dosadašnja iskustva i prijedloge mogućih budućih rješenja.

Na kraju razgovora dotaknuta je i tema Nacionalnog programa sporta 2019. – 2026., uključujući najavu priprema i mogućih izmjena uoči izrade novog nacionalnog programskog okvira za sport.

U sklopu radionice održana je i panel-diskusija posvećena društvenoj odgovornosti i održivosti, na kojoj su sudjelovali predstavnici HNK Gorice (Darko Blažinčić), HNK Hajduka (Vanja Lopušinsky) te NK Rudeša (Josip Močilac), kao i stručnjakinja za kriterije društvene odgovornosti i okoliša pri HNS-u, Helenna Hercigonja-Moulton. Sudionici panela podijelili su svoja iskustva u provedbi održivih praksi unutar klubova, istaknuvši konkretne izazove i prepreke s kojima se susreću u svakodnevnom radu.

Rasprava je obuhvatila teme vezane uz organizacijske, financijske i infrastrukturne aspekte održivosti. Predstavnici klubova predstavili su i primjere projekata koje su već proveli, ali i ideje za buduće inicijative usmjerene na zaštitu okoliša, društvenu uključenost i dugoročnu održivost klupskog poslovanja, naglasivši važnost razmjene znanja i dobre prakse među klubovima.

Uefin Pravilnik o stadionskoj infrastrukturi – izdanje 2025. predstavio je Pietro Chiabrera, UEFA Stadium Development Expert, koji je govorio o standardima infrastrukture i smjernicama za razvoj stadiona u skladu s europskim normama.

„UEFA primjenjuje takozvani ‘obrnuti piramidalni pristup’, što znači da su zahtjevi niži na nižim razinama natjecanja, a postaju sve stroži kako klubovi napreduju u europskim natjecanjima. Nije riječ samo o stadionskim propisima, već i o pravilima natjecanja, operativnim zahtjevima i detaljnim operativnim smjernicama. Najvažnije je sportski se kvalificirati, ali sama stadionska kategorija 2 više nije dovoljna – za višu razinu natjecanja potrebne su i kategorije 3 i 4“, pojasnio je Chiabera.

Posebno je istaknuo da se ove sezone prvi put primjenjuju obvezni elementi infrastrukturnih propisa, s naglaskom na sigurnost i funkcionalnost prostora.

„Ovo je prva sezona u kojoj primjenjujemo obvezne infrastrukturne zahtjeve. Posebnu smo pažnju posvetili zonama za gledatelje, koje u nekim slučajevima nisu bile adekvatno zaštićene, kao i prostorima za igrače i službene osobe. Cilj je osigurati osnovne standarde sigurnosti i dostojanstva za sve sudionike natjecanja“, istaknuo je.

Chiabera je kao jedan od ključnih prioriteta izdvojio i pristupačnost stadiona.

„Pristupačnost u nogometu iznimno je važna i mora biti sastavni dio infrastrukturnog planiranja. Što klubovi više napreduju u europskim natjecanjima, to su zahtjevi Uefe veći – ne samo u pogledu infrastrukture, već i u svim ostalim segmentima organizacije natjecanja“, zaključio je Chiabera. 

Program je zaključen temama infrastrukturnih kriterija, kriterija administracije i stručnog osoblja te dodatnim pojašnjenjima vezanim uz središnji postupak licenciranja za nadolazeće natjecateljske sezone, uz naglasak na kontinuiranu suradnju HNS-a i klubova u cilju stabilnog i održivog razvoja hrvatskog klupskog nogometa.

Radionici su prisustvovali i dopredsjednik HNS-a Davor Ivić, viši savjetnik predsjednika HNS-a Zorislav Srebrić, savjetnik predsjednika HNS-a, Stjepan Merkaš, te ravnatelj Nogometne akademije HNS-a, Boris Kubla.

 

Autorska prava na objavljeni sadržaj polaže Hrvatski nogometni savez. Preuzimanje teksta i/ili izjava iz ovog teksta dopušteno je isključivo uz navođenje HNS-a kao izvora uz direktnu poveznicu na izvorni sadržaj na hns.family te uz poštivanje integriteta izvornog sadržaja. Preuzimanje fotografija nije dopušteno. Više informacija pronađite u Općim uvjetima korištenja.