Godišnja analiza licenciranja klubova
Uefa objavila 13. Izvješće o europskom klupskom okruženju
07.02.2022.
Foto: Getty Images
Europska nogometna federacija, Uefa, objavila je trinaesto izdanje “Izvješća o europskom klupskom okruženju”, svoju godišnju analizu licenciranja klubova u europskom klupskom nogometu.
Uefino izvješće o godišnjoj analizi licenciranja klubova annual club licensing benchmarking report ponovno pruža najmjerodavniji, najtočniji i najdetaljniji pregled europskog nogometnog financijskog okruženja, pregled natjecanja i igrača, te ovogodišnje izdanje također donosi najnovije informacije o seizmičkom utjecaju druge godine epidemije COVIDA-19 na klubove najviših liga.
U predgovoru izvješća, predsjednik Uefe, Aleksandar Čeferin, rekao je: "U prošlogodišnjem uvodu izrazio sam nadu da ćemo vidjeti tračak zelenog terena oporavka – i imamo ga. Budući da se natjecateljska godina 2021/22. bliži svojoj polovici, posjećenost pokazuje znakove snažnog oporavka. To je važan indikator za položaj klubova, a ostvaren je zahvaljujući ogromnim naporima koji su uloženi u organizaciju utakmica i razvoj učinkovitih zdravstvenih protokola diljem Europe“.
Jedan od najvažnijih nalaza ovog izvješća je da većina izgubljenih prihoda, 4.4 milijarde eura i više, dolazi iz ovog izvora prihoda koji je gotovo nestao (pad od 88%) tijekom financijske godine 2020/21., a kao rezultat praznih tribina zbog zdravstvenih mjera. Udio prihoda od ulaznica bio je samo 2% klupskih prihoda diljem Europe, što je pad od 16% u odnosu na predepidemijsko vrijeme.
Normalno, gubici prihoda od ulaznica imali su značajan utjecaj na ukupne klupske financije. Izvješće pokazuje da se očekuje da će ukupan utjecaj epidemije na klupske prihode za natjecateljske godine 2019/20. i 2020/21. biti 7 mllijardi eura.
Međutim, ova publikacija također govori da dva ključna oblika klupskih prihoda i dalje ostaju snažna. Izvješće pokazuje zdrave prihode od televizije u 2021., nakon prekida i popusta u 2020. Pored toga, novi ciklus prava Uefinih klupskih natjecanja (2021./22. – 2023./24.) iskazao je daljnji rast prihoda od prava emitiranja.
Nagradni fond će porasti do 2,7 milijardi eura po godini, koji će se dijeliti na 96 klubova koji sudjeluju u tri klupska natjecanja. Solidarne uplate za razvoj mlađih uzrasta u klubovima koji se nisu kvalificirali u Uefina klupska natjecanja, projicirani su s povećanjem za više od 60%. Od početka UEFA Lige prvaka, više od milijarde eura raspodijeljeno je na više od 1.500 klubova i akademija diljem Europe namijenjenih za ulaganja u razvoj mlađih uzrasta.
Izvješće također pokazuje da igrači u dobi od 23 godine ili mlađi čine 55% ukupnih izdataka za transfere (po vrijednosti) u 20 najvećih europskih transfernih tržišta, u usporedbi s desetogodišnjim prosjekom od 47%. Ovo sugerira da klubovi sve više vjeruju da se vrijednost može pronaći u mlađim igračima, uzimajući u obzir potencijal njihove buduće prodaje.
Izvješće sadrži posebno i detaljno poglavlje o rastu i položaju ženskog nogometa u Europi. Pokazuje da je glavni čimbenik koji doprinosi rastu komercijalizacije ženskog nogometa povećana dostupnost koja se postiže emitiranjem utakmica. Dvadeset od 42 najviše lige sad imaju strukturirane ugovore za prava emitiranja na različitim medijskim platformama.
Tu je i novo poglavlje o igračima. Među vrijednim informacijama koje su u njemu sadržane, pokazuje da u Ligama petice, talijanski klubovi Serie A prosječno koriste najviše igrača, te uvode u igru u prosjeku 30,9 igrača, četiri više nego klubovi u Premier ligi. Od svih klubova u Ligama petice, LOSC Lille uveo je u igru najmanje igrača (21), a samo švedski Halmstads uveo je u igru ukupno manje igrača (20). Suprotno tome, FC Schalke 04 koristio je 42 igrača, najviše od klubova Lige petice, dok je tijekom natjecateljske godine ruski PFK Tambov uveo u igru čak 50 igrača. Ovo izvješće također simulira mogući utjecaj novog Fifinog pravilnika na europske klubove.
S pogledom u budućnost, Aleksander Čeferin je rekao: "Lekcija koju smo tijekom protekle dvije godine naučili je da samo solidarnošću i zajedničkim radom europski nogomet može prevladati egzistencijalne izazove kao što je globalna epidemija. Tu je i lekcija koju smo naučili iz projekta takozvane Superlige. Zajedništvo europskog nogometa – navijača, igrača i nacionalnih saveza osujetilo je sebično djelovanje nekolicine zabludjelih".
"Ovo izvješće donosi otrežnjujuće detalje postepidemijskih izazova koji su pred nama, ali također ocrtava značajnu snagu i elastičnost europskog nogometa, s njegovim jedinstvenim pristupom. Na kraju, epidemija će nas samo ojačati. COVID kriza je također naglasila do koje mjere nogomet čini tkivo europskog života. Nogomet je za mnoge bio istinski spas. Neću davati velika predviđanja za godinu koja je pred nama, osim što ću kazati da bez obzira da li epidemija ostane ili prođe, europski će nogomet u 2022. ostati i dalje jak, stabilan i ujedinjen“.
Autorska prava na objavljeni sadržaj polaže Hrvatski nogometni savez. Preuzimanje teksta i/ili izjava iz ovog teksta dopušteno je isključivo uz navođenje HNS-a kao izvora uz direktnu poveznicu na izvorni sadržaj na hns.family te uz poštivanje integriteta izvornog sadržaja. Preuzimanje fotografija nije dopušteno. Više informacija pronađite u Općim uvjetima korištenja.