10 godina Uefinog sustava licenciranja klubova

Sustav licenciranja klubova osmišljen je kao skupina kriterija koje klubovi moraju biti ispuniti kako bi mogli sudjelovati u Uefinim natjecanjima. U pilot projektu licenciranja sudjelovalo je 2001. godine osam članica Uefe, dok su prve licence izdane tri godine kasnije.

Do danas je licenciranje klubova izraslo u nešto mnogo više. Licenciranje klubova nalazi se tako u programu i strategiji svakoga saveza, kao i kluba te je jedna od ključnih točaka u radu i planiranju ne samo razvoja i napretka kluba, već i njegova funkcioniranja te donošenja važnih poslovnih odluka.

"Kad se prvi puta raspravljalo o projektu licenciranja nitko nije mogao predvidjeti koliki će utjecaj imati na način upravljanja europskim nogometnim klubovima. Također, nitko nije mogao predvidjeti u kojoj će mjeri sustav biti prihvaćen, niti da će čak 10 godina kasnije i dalje napredovati. Upravo kroz ovaj sustav nastojimo na klupskoj razini razviti dobro upravljanje i razvoj te predstavlja jednu od 11 Uefinih ključnih vrijednosti", rekao je glavni tajnik Uefe Gianni Infantino.

Neke od glavnih prednosti licenciranja svakako su rast profesionalizma klubova te veća transparentnost i znanje, a u današnje vrijeme preko 1500 klubova u Europi na godišnjoj bazi prolazi proces licenciranja. Vrijedi istaknuti i kako određene vrste licenciranja i kontrola u domaćim prvenstvenima danas provodi i 51 od 54 članica Uefe, među kojima se od samog začetka ubraja i Hrvatski nogometni savez.

Kako bi dobili licencu klubovi danas moraju proći velik broj različitih kriterija kroz pet područja: sportski, infrastrukturni, osoblje i administracija, pravni i financijski kriteriji.

Sportski kriteriji primarno se temelje na poticanju ulaganja u razvojne programe mlađih uzrasta koji ne potiču samo nogometno obrazovanje mladih igrača, već se tiču i općenitog obrazovanja, zdravstvene skrbi, fair-playa na i van terena, kako za mlade nogometaše tako i za nogometašice.

Što se infrastrukturnih kriterija tiče, stadioni moraju ispunjavati sve zahtjeve Uefe te kao takvi gledateljima, gostima i predstavnicima medijima moraju pružati dobro opremljeno, funkcionalno, sigurno i udobno okruženje. Također, igračima moraju pružati prikladne objekte za treniranje. Kriteriji koji se tiču stručnog i administrativnog osoblja potiču klubove da zaposle dobro obrazovane, kvalificirane i sposobne stručnjake s iskustvom, kako bi prvotimce i mlađe uzraste trenirali kvalificirani treneri te kako bi bili pod nadzorom kvalitetnog medicinskog osoblja.

Pravni kriteriji osiguravaju da klubovi imaju pravno jak temelj za provođenje propisa te transparentnost vlastite organizacije. Financijskim je kriterijima cilj omogućiti kratkoročna, ali i dugoročna poboljšanja za klub uz očuvanje financijskog zdravlja europskog klupskog nogometa u cjelini.

U rujnu 2009. godine Izvršni odbor Uefe jednoglasno odobrava koncept financijskog fair-playa, a godinu dana kasnije ugrađuje ga u sustav licenciranja klubova. Isti se fokusirao na obaveze klubova kako bi s vremenom izbalansirao njihove poslovne knjige. Prema konceptu financijskog fair-playa klubovi ne mogu trošiti više novca no što prihoduju, vlasnici klubova moraju redovito ulagati u temeljni kapital kako bi pokrili eventualne gubitke i spriječili gomilanje dugova. Također, klubovi su obavezni ispuniti financijske obveze koje s tiču transfera igrača i one prema zaposlenicima.

Koncept financijskog fair-playa polučio je izuzetno dobre rezultate. Postotak kašnjenja u podmirenju dospjelih obveza smanjio se za 91%, dok su se ukupni gubici klubova smanjili za dvije trećine, čime se preokrenuo do tada postojeći negativan trend.

2012. godina donijela je, pak, prve klubove koji su se po sportskim rezultatima kvalificirali za Uefina natjecanja, no zbog neispunjavanja obaveza financijskog fair-playa nisu mogli sudjelovati u istima, a vrijedi istaknuti i kako se od natjecateljske 2004./2005. godine do tekuće Hrvatska nalazi među 33 zemlje u kojima nikada nije odbijena Uefina licenca niti jednom klubu koji se sportskim rezultatima kvalificirao u Uefina natjecanja.

Klubovi iz Engleske, Škotske, Nizozemske i još četiri zemlje u tom su razdoblju dobili po jednu odbijenicu, u Španjolskoj, Italiji, Mađarskoj i još šest drugih zemalja odbijena su po dva kluba, Grčkoj i Bugarskoj po tri, BiH i Irskoj četiri...

Hrvatski nogometni savez sustav licenciranja klubova provodi od natjecateljske 2004./2005. godine te ima odvojeni sustav licenciranja za domaća prvenstva od onog Uefinog, a samo licenciranje klubova provodi se za Uefina klupska natjecanja te sudjelovanje u hrvatskoj Prvoj i Drugoj ligi. U proteklih pet godina četiri kluba nisu dobila licencu za sudjelovanje u domaćem natjecanju što za sobom kao posljedicu nosi prelazak u nižu ligu.

"Licenciranje klubova u Hrvatskoj smatra se najboljim alatom za ostvarivanje visokih standarda u nogometu. Sustav je široko prihvaćen uz mnogo povjerenja u njega te je potican od strane klubova, donositelja odluka, državnih tijela, javnosti, navijača i drugih sudionika", kazala je druga dopredsjednica Uefine Komisije za licenciranje klubova te voditeljica licenciranja pri Hrvatskom nogometnom savezu, Ivančica Sudac.

Cjeloviti Uefin izvještaj o licenciranju na razini Europe za financijsku godinu 2014. možete pronaći OVDJE.

 

Autorska prava na objavljeni sadržaj polaže Hrvatski nogometni savez. Preuzimanje teksta i/ili izjava iz ovog teksta dopušteno je isključivo uz navođenje HNS-a kao izvora uz direktnu poveznicu na izvorni sadržaj na hns.family te uz poštivanje integriteta izvornog sadržaja. Preuzimanje fotografija nije dopušteno. Više informacija pronađite u Općim uvjetima korištenja.