Neprihvatljiv i loš za hrvatski sport

Sportaši, klubovi i savezi protiv Nacrta Zakona o sportu

26.05.2015.

Sportaši, klubovi i savezi protiv Nacrta Zakona o sportu
Foto: Arhiva HNS


Danas je na Kineziološkom fakultetu u Zagrebu održan "Sabor hrvatskog sporta", skup sportaša i sportskih djelatnika, krovnih sportskih organizacija, nacionalnih sportskih saveza, sportskih zajednica i sportskih klubova, povodom javne rasprave o Nacrtu prijedloga Zakona o sportu.


Na Saboru hrvatskog sporta sudjelovali su bivši i aktivni sportaši, bivši i aktivni sportski djelatnici, nacionalni sportski savezi, lokalne i regionalne sportske zajednice, sportski klubovi, Hrvatski olimpijski odbor, Hrvatski paraolimpijski odbor, Hrvatski sportski savez gluhih, Hrvatski školski sportski savez, Hrvatski akademski sportski savez, Klub hrvatskih olimpijaca, Nacionalno vijeće za sport, Kineziološki fakultet kao i brojni drugi sportski subjekti.

U prepunoj velikoj dvorani Kineziološkog fakulteta, svi sudionici JEDNOGLASNO su izglasali sljedeće ZAKLJUČKE:

1. PREDLOŽENI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O SPORTU SMATRAMO NEPRIHVATLJIVIM I LOŠIM ZA HRVATSKI SPORT.

Uvažavamo činjenicu da predloženi Nacrt prijedloga Zakona o sportu donosi pomake u odnosu na važeći Zakon o sportu posebno u pogledu zakonskih normi koje se odnose na vrhunske sportaše (osiguravanje sportskih stipendija u državnome proračunu, osiguravanje sredstava za zdravstveno i mirovinsko osiguranje vrhunskih sportaša u državnome proračunu). Međutim, smatramo da pozitivne novine ne mogu pokriti niz nedostataka i vrlo loših prijedloga koje donosi Nacrta prijedloga Zakona o sportu.

Loše i za hrvatski sport neprihvatljive strane Nacrta prijedloga Zakona o sportu mogu se sažeti u sljedećem: uplitanje u statutarnu materiju ustroja i upravljanja sportskih klubova, sportskih zajednica i sportskih saveza, neriješena pitanja financiranja sporta na nacionalnoj i lokalnoj razini, nejednak i diskriminirajući zakonski tretman nekih sportova, zanemarivanje amaterskog sporta i sporta u lokalnoj zajednici, katastrofalna rješenja vezana uz stručni rad i stručne poslove u sportu, potpuni izostanak skrbi o sportskim građevinama, propisivanje dodatnih administrativnih i birokratskih obaveza, neprovedive i diskriminirajuće odredbe koje se odnose na zapreke u sportu.

2. PRIJE IZRADE NOVOGA NACRTA PRIJEDLOGA ZAKONA O SPORTU SMATRAMO NUŽNIM DONIJETI NACIONALNI PROGRAM SPORTA KAO TEMELJNI STRATEŠKI DOKUMENT HRVATSKOGA SPORTA.

Republika Hrvatska, odnosno Vlada Republike Hrvatske i Hrvatski Sabor usprkos zakonskoj obavezi iz 2006. godine nikada nisu donijeli Nacionalni program sporta kao strateški dokument. Smatramo da je prije donošenja Zakona o sportu nužno odgovoriti na pitanja kao što su: Što država želi od sporta? Koji su naši strateški interesi u sportu i koji su sportovi od interesa za Republiku Hrvatsku? Kuda želimo i u kojem smjeru voditi i razvijati sport? Podupiremo li amaterski ili profesionalni sport? Jesu li nam važni sportski rezultati na međunarodnoj sceni? Što sport može i mora dati hrvatskome društvu? Jesu li školski i akademski sport odnosno sport osoba s invaliditetom strateški interes hrvatskoga društva? Kako uključiti u sport veći broj djece? Kako osigurati bolje uvjete građanima za bavljenjem sportom? Bez odgovora na ova i slična strateška pitanja svaku raspravu o Zakonu o sportu smatramo potpuno izlučnom i promašenom.

3. POŠTIVANJE AUTONOMIJE SPORTA, SPORTSKIH ORGANIZACIJA, SPORTAŠA I SPORTSKIH DJELATNIKA SMATRAMO NUŽNOM PRETPOSTAVKOM I ISHODIŠNOM TOČKOM SVAKOG DALJNJEG DJELOVANJA U PODRUČJU SPORTA.

Autonomija sporta te nevladinih i neprofitnih sportskih organizacija od svih utjecaja i miješanja politike, države ili treće strane u pitanja organizacije, demokratskih standarda biranja i odlučivanja u sportskim tijelima svih razina, financiranja sporta iz javnih ili drugih izvora i trošenja financijskih sredstava, donošenja, provedbe i tumačenja pravila koja se odnose na sport i sportske aktivnosti i drugih pitanja važnih za djelovanje sporta jedno je od najvažnijih načela na kojima treba počivati hrvatski sport. Autonomija sporta odnosi se na pitanja neovisnosti sporta o utjecajima politike, financijske samostalnosti sporta, samostalnosti sporta i nevladinih sportskih organizacija da uređuju i organiziraju sport u skladu s pravilima koja sami donose i interpretiraju poštujući međunarodne i nacionalne zakone. Autonomija znači očuvanje vrijednosti sporta i zaštitu interesa sporta pomoću kojih se razvijao u Europi, svijetu i Hrvatskoj.

4. POTREBNA JE DEPOLITIZACIJA SPORTA, A SVE POKUŠAJE OSTVARIVANJA POLITIČKIH INTERESA I PRIKUPLJANJA POLITIČKIH POENA PREKO SPORTA OSUĐUJEMO I SMATRAMO NEPRIMJERENIMA.

Kao nikada ranije prijedlozi zakonskih normi u Nacrtu prijedloga Zakona o sportu otvaraju vrata političkom uplitanju u pitanja sporta. To se ostvaruje donošenjem zakonskih normi koje ulaze u statutarnu materiju nevladinih udruga odnosno sportskih klubova, sportskih zajednica i sportskih saveza određujući ustroj sportskih klubova, zajednica i saveza, način izbora predstavnika, sastave skupština i drugih tijela i sl. Također, politizacija sporta ostvaruje se i zakonskim normama o financiranju sporta na lokalnim razinama gdje se predstavničkim tijelima jedinica lokalne uprave i samouprave daju vrlo široke ovlasti raspolaganja financijskim sredstvima i određivanja programa javnih potreba u sportu na lokalnim razinama.

Drugim riječima, lokalni politički dužnosnici će odrediti što će se, u kojoj mjeri i kako financirati u sportu. Sportske zajednice će biti svedeni na izvršitelje političke volje predstavničkih tijela jedinica lokalne uprave i samouprave. Ni jedno političko tijelo ni u kojem slučaju ne može raspolagati, odnosno dijeliti financijska sredstva ako za to nema čvrste, dobro razrađene i transparentne kriterije. Naime, bilo koje rješenje u kojem politička tijela upravljaju financijskim sredstvima za potrebe sporta, a to čine bez kriterija otvara prostor izravnom političkom miješanju u sustav sporta i daje politici sredstvo ili alat za političko djelovanje u sportu što se kosi sa svim dosezima demokratskih društava i međunarodno priznatih načela autonomije sporta.

Nacrt prijedloga Zakona o sportu omogućuje situaciju u kojoj jedna pravna osoba u sportu, bilo da se radi o krovnoj sportskoj udruzi ili sportskoj zajednici, nakon što usvoji svoj financijski plan, da ga politika ne priznaje ili svojevoljno i bez uporišta u kriterijima mijenja. Sva zakonska rješenja koja omogućavaju politici da određuje, a bez ikakvih kriterija, što će se i kako raditi u sustavu sporta jesu loša zakonska rješenja.

Semafor

Ljestvica

Euro 2024. - skupina B
  • 1.
    Španjolska
    3
    +5
    9
  • 2.
    Italija
    3
    0
    4
  • 3.
    Hrvatska
    3
    -3
    2
  • 4.
    Albanija
    3
    -2
    1
Više na rezultati.hns.team

Naši partneri